Svetski dan zaštite životne sredine, koji se tradicionalno obeležava svakog 5. juna, i ove godine je stavljen u širi okvir globalne nedelje posvećene očuvanju prirode i promociji održivog razvoja. Reč je o najznačajnijem datumu u kalendaru zaštite životne sredine, koji svake godine mobiliše međunarodnu zajednicu – od donosioca odluka i naučnih institucija, do organizacija civilnog društva i pojedinaca – da preispitaju svoj odnos prema planeti i načinu života.
Tema 2025: „Pobedi zagađenje od plastike“
Ovogodišnja globalna kampanja, pod sloganom „Beat Plastic Pollution“ (Pobedi zagađenje od plastike), ukazuje na dramatične razmere jednog od najvećih ekoloških izazova savremenog doba – nekontrolisane proizvodnje, potrošnje i neadekvatnog upravljanja plastikom.
Svake godine, širom sveta se proizvede više od 430 miliona tona plastike, od čega više od polovine čini plastika za jednokratnu upotrebu. Velike količine završavaju u rekama, jezerima i okeanima, pretvarajući se u mikroplastiku koju unosimo kroz vodu, hranu, pa čak i vazduh koji udišemo. Ugroženi su i zdravlje ljudi i opstanak brojnih vrsta i ekosistema.
U tom kontekstu, međunarodna zajednica je 2022. godine pokrenula pregovore o pravno obavezujućem sporazumu koji bi prvi put u istoriji obuhvatio ceo životni ciklus plastike – od proizvodnje, preko upotrebe, do krajnjeg zbrinjavanja. Pregovori se vode kroz Međuvladin pregovarački komitet (INC) pod okriljem Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), a iako je prvobitno bilo planirano da se okončaju do kraja 2024. godine, proces još uvek traje. Finalni tekst međunarodnog sporazuma o plastici očekuje se do kraja ove godine.
Srbija i plastični otpad: stanje i izazovi
Srbija se suočava sa ozbiljnim izazovima u upravljanju otpadom, pri čemu plastični otpad predstavlja jedan od najneadekvatnije tretiranih tokova. Prema Programu upravljanja otpadom za period 2022–2031, ključni izazovi u ovoj oblasti uključuju:
- nedovoljnu pokrivenost sistemima selekcije otpada na mestu nastanka,
- slabu infrastrukturu za sortiranje i reciklažu,
- veliki broj nesanitarnih i divljih deponija,
- neujednačenu primenu zakonskih propisa i
- nizak nivo ulaganja u moderne sisteme upravljanja otpadom.
Uprkos postojećem zakonodavnom okviru, veliki deo plastičnog i ambalažnog otpada i dalje se odlaže bez prethodnog tretiranja, a reciklažni kapaciteti su ograničeni i prostorno neravnomerno raspoređeni. U pojedinim opštinama ne postoji ni osnovna komunalna usluga odvoza otpada.
Šta Srbija planira do 2031. godine?
U cilju rešavanja ovih problema, Program upravljanja otpadom predviđa niz strateških mera, među kojima se posebno ističu:
- uspostavljanje 29 regionalnih sistema za upravljanje otpadom, koji će obuhvatiti sortirnice, kompostane, transfer stanice i centre za reciklažu;
- unapređenje infrastrukture za odvojeno sakupljanje otpada, naročito u manjim sredinama;
- zatvaranje i sanacija nesanitarnih deponija, uz zabranu deponovanja otpada koji se može reciklirati ili kompostirati;
- jačanje lokalnih kapaciteta i bolja međuinstitucionalna koordinacija;
- uvođenje efikasnijih modela proširene odgovornosti proizvođača (EPR), kako bi se obezbedilo održivo finansiranje sistema upravljanja ambalažnim i plastičnim otpadom.
Cilj je da se do kraja planskog perioda značajno smanji količina otpada koja se odlaže bez prethodne obrade, poveća procenat reciklaže i utemelji održiv i funkcionalan sistem upravljanja otpadom – u skladu sa principima cirkularne ekonomije i evropskim standardima.
Zaključak: globalni izazov – lokalna odgovornost
U godini kada svet donosi ključne odluke o budućnosti plastike i kada borba protiv zagađenja ulazi u novu fazu, Srbija mora iskoristiti trenutak da ubrza sprovođenje domaćih reformi. Nedelja zaštite životne sredine nije samo simboličan podsetnik, već jasan poziv na odgovornost – prema životnoj sredini, budućim generacijama i evropskoj budućnosti zemlje.
Borba protiv zagađenja od plastike počinje iz lokalnih zajednica – i uspeva onda kada postoje sistemska rešenja i investicije koje to omogućavaju.