Vlada Srbije nedavno je predložila usvajanje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO BELGRADE 2027. Članom 2. Predloga odstupa se od načela prevencije i predostrožnosti u životnoj sredini, te se uvodi mogućnost da objekat dobije građevinsku dozvolu i bez saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu. „Za objekte za koje je utvrđeno da podležu izradi studije o proceni uticaja na životnu sredinu, organ nadležan za izdavanje rešenja o građevinskoj dozvoli može izdati rešenje o građevinskoj dozvoli i prijavu radova bez saglasnosti nadležnog organa na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, uz izjavu odgovornog projektanta da je priložena dokumentacija usaglašena sa merama i uslovima zaštite životne sredine iz studije o proceni uticaja na životnu sredinu. Saglasnost nadležnog organa na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu dostavlja se uz zahtev za izdavanje rešenja o upotrebnoj dozvoli.”
Šteta naneta životnoj sredini predstavlja jedan od najopasnijih i najkompleksnijih oblika štete, pre svega zbog međusobne povezanosti elemenata ekosistema, kao i zbog često nemogućeg vraćanja u prvobitno stanje. Na primer, zamislimo situaciju izlivanja toksičnih materija u reku, što za posledicu ima pomor rečnog ekosistema, trovanje životinja koje koriste reku kao izvor vode, kao i ugrožavanje zdravlja ljudi koji piju tu vodu ili je koriste za navodnjavanje. Takva šteta praktično ne može biti u potpunosti otklonjena – moguće je isplatiti kompenzaciju i čekati godine da se rečni ekosistem delimično oporavi, ali se šteta ne može nikada u potpunosti nadoknaditi. Upravo zbog ovih razloga, globalno društvo postalo je svesno potrebe da se određene aktivnosti unapred analiziraju, a onda izmene ili spreče – ukoliko se proceni da će naneti nepovratnu štetu životnoj sredini. Načela prevencije i predostrožnosti imaju ključnu ulogu u okviru ekološkog prava, jer je jedino kroz proaktivno delovanje moguće efikasno sprečiti ovakve nepovratne posledice.
Rio Deklaracijom 1992. godine proklamovana su načela predostrožnosti i prevencije, a od tada su postala međunarodno prihvaćena pravila u primeni ekološkog prava. Rio Deklaracija predvidela je i da će država imati obavezu da preduzme studiju o proceni uticaja za aktivnosti za koje se predviđa da će imati uticaj na životnu sredinu. Izvođenje procene uticaja na životnu sredinu pre početka razvoja projekta postao je međunarodni standard, čiji je značaj nemerljiv.
Domaći Zakon o zaštiti životne sredine propisuje u članu 9. Načelo prevencije i predostrožnosti. U skladu sa ovim načelom, svaka aktivnost mora biti planirana i sprovedena na način kojim se prouzrokuje najmanja moguća promena u životnoj sredini, a tako da predstavlja najmanji rizik po životnu sredinu i zdravlje ljudi. U skladu sa zakonom, načelo predostrožnosti ostvaruje se procenom uticaja na životnu sredinu i korišćenjem najboljih raspoloživih i dostupnih tehnologija, tehnika i opreme.
Nacionalni program zaštite životne sredine iz 2010. godine takođe promoviše prevenciju zagađenja životne sredine kao efikasnije rešenje od rešavanja problema zagađenja kada do njega dođe. Program navodi da se načelo predostrožnosti ostvaruje procenom uticaja na životnu sredinu i korišćenjem najboljih dostupnih tehnika i tehnologija.
Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu predstavlja ključan pravni okvir koji propisuje postupak procene uticaja na životnu sredinu, nadležnost za sprovođenje i aktivnosti za koje je procena neophodna. Prema odredbama zakona, Nosilac projekta dužan je da uz zahtev za odobrenje za izvođenje projekta (građevinska dozvola, rešenje kojim se odobrava izvođenje radova, saglasnost za eksploataciju rečnih nanosa, odobrenje za izvođenje geoloških istraživanja, odobrenje za izgradnju rudarskih objekata i/ili odobrenje za izvođenje rudarskih radova i dr.) priloži saglasnost nadležnog organa na studiju i studiju o proceni uticaja projekta ili odluku nadležnog organa kojom se utvrđuje da nije potrebna procena uticaja projekta na životnu sredinu. Osim toga, ovaj zakon ostvaruje i izuzetno važan princip uključivanja zainteresovane javnosti u postupku davanja saglasnosti o potrebi izrade studije, o obimu i sadržini studije kao i saglasnosti na izrađenu studiju. Na taj način, javnost može da doprinese svojim mišljenjem, primedbama i kritikama, osiguravajući dodatni nivo zaštite životne sredine.
U skladu sa navedenim, Studija o proceni uticaja deo je važnog principa prevencije i predostrožnosti u ekološkom pravu. Čitava svrha principa predostrožnosti ogleda se u tome da se pre početka građenja objekta, odnosno pre započetih aktivnosti na projektu utvrđuje da li će taj projekat imati nedopustive negativne posledice po životnu sredinu.
Član 2. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO 2027 direktno je u suprotnosti sa međunarodnim principima prevencije i predostrožnosti u životnoj sredini, kao i sa domaćim zakonima i strategijama u oblasti zaštite životne sredine. Na ovaj način grubo se krše načela koja imaju za cilj očuvanje životne sredine i umanjenje rizika zagađenja; a Studija o proceni uticaja na životnu sredinu neopravdano se svodi na birokratsku prepreku brzom izvođenju građevinskih radova.